Značajni datumi u 2018. godini u Bosni i Hercegovini  

ZNAČAJNI DATUMI U 2018. GODINI – KRATKA OBJAŠNJENJA

 

Lejletu’r-regaib – četvrtak, 22. mart 2018.

To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega. U

narodu se naziva noć želja a obilježava se dovama, učenjem mevluda i drugim Bogu ugodnim sadržajima.

 

Lejletu’l-miradž – petak, 13. april 2018.

Ovo je noć u kojoj je Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega, uz Božiju pomoć uzdignut do mjesta do kojeg

nikad niko od ljudi ni prije ni poslije njega nije stigao. To se dogodilo 27. noći mjeseca redžeba 621. godine. Božiji

Poslanik je te noći najprije nošen od Časnog Hrama u Mekki do džamije El-Aksa u Jerusalemu, a potom uzdignut

kroz pojedina nebesa do Sidretu-l-muntehaa (Lotosa nad sedmim nebom) ili još bliže Uzvišenom. Tu se Poslanik,

neka je spas i mir Božiji na njega, susreo sa nekim poslanicima, a razgovarao je i sa Uzvišenim Bogom. Na miradžu

su objavljena posljednja dva stavka poglavlja El-Bekare, naređeno je pet dnevnih namaza muslimanima, a kao

uspomena na razgovor vođen na miradžu u namazu se uči tkzv. ettehijat, na svakom sjedenju prilikom obavljanja

namaza.

Ovaj dan je i Dan vakifa – onih koji svoju imovinu ostavljaju kao zadužbinu na korist generacijama poslije njih.

 

Lejletu’l-berat – ponedjeljak, 30. april 2018.

Petnaesta noć mjeseca ša’bana, osmog mjeseca hidžretskog kalendara, je mubarek noć Lejletu’l-berat. Ta noć se

obilježava kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za narednu

godinu. Ona navješćuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana.

 

Dan džamija – ponedjeljak, 07. maj 2018.

Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 07. maj je proglašen Danom džamija. Ovaj datum je

odabran jer je 07. maja 1993. godine u 03.05 sati srušena Ferhadija džamija u Banjaluci. Ferhadija džamija je

sagrađena 1579.  godine  a  dao  ju  je  sagraditi  bosanski  namjesnik  Ferhat-paša Sokolović.  Bila  je  pod  zaštitom

UNESKO-a, a njeno rušenje sastavni je dio plana o uništavanju objekata duhovne i materijalne kulture muslimana.

 

Mevlud na Buni – subota, 12. maj 2018.

Na ovom se lokalitetu tradicionalno održava vjersko-kulturna manifestacija. Ovdje se muslimani sakupe kako bi

na jednom od najljepših prirodnih ambijenata izrazili svoju pripadnost islamu, obavili svoje namaze, a slušajući

vazove svojih duhovnih vođa podsjetili se na prolaznost ovoga svijeta. Tekija na Buni u Blagaju, desetak

kilometara od Mostara, prema kazivanjima Evlije Čelebije sagrađena je 1697. godine, a današnja zgrada potiče iz

  1. kada je Omer-paša Latas dao obnoviti objekat. Ona je danas turistička destinacija, a u vrijeme Mevluda iz

svih krajeva naše zemlje, te iz inozemstva Tekiju pohodi desetine hiljada ljudi.

 

Prvi dan ramazana-početak posta – srijeda, 16. maj 2018.

Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Post je

naređen 2. godine po hidžri (624.). Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec

dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji

nekad ima 29 a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina

muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za

deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima.

Dan pobjede na Bedru – petak, 01. juni 2018.

Druge godine po preseljenju (hidžri) Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega, iz Meke u Medinu, odnosno

  1. godine na obroncima Bedra dogodila se prva velika bitka u povijesti islama. Idolopoklonici iz Meke, iako su

bili tri puta brojniji, poraženi su na Bedru i to je jedna od najvećih pobjeda muslimana u povijesti. Ova pobjeda je

potvrdila zajednicu vjernika iz Medine kao važan i snažan faktor s kojim moraju računati svi stanovnici Arabijskog

poluotoka.  Islamska  zajednica  u  Bosni  i  Hercegovini  je  17.  ramazan,  dan  kada  se  dogodila  bitka  na  Bedru,

proglasila je Danom povratničkih džemata.

 

Lejletu-l-kadr – nedjelja, 10. juni 2018.

Noć  kadr  je  noć  početka  objavljivanja  Kur’ana,  posljednje  objave  koju  je  Bog  poslao  ljudima.  Ovoj  je  noći

posvećeno jedno cijelosti poglavlje Kur’ana. To je “noć bolja od hiljadu mjeseci”, a “u njoj silaze Meleki i Džibril

zbog odluke svake”. U Noći kadr muslimani mole za oprost svojih grijeha i milost Božiju na oba svijeta. Veličina

ove noći sadržana je u objavljivanju Kur’ana, najveće milosti ikad darovane. Islamska zajednica je označila ovu

noć kao noć znanja, nauke i obrazovanja, te se u tu svrhu organiziraju dobrotvorne akcije prikupljanja sredstava

za obrazovne ustanove Islamske zajednice.

 

Prvi dan Ramazanskog bajrama – petak, 15. juni 2018.

Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana, dva bajrama – Ramazanski i Kurban-bajram.

Ramazanski bajram nastupa 1. ševvala, desetog mjeseca hidžretskog kalendara. Muslimani se ovoga bajrama

raduju jer su ispostili mjesec ramazan, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu Uzvišenom. Ovaj

bajram  traje  tri  dana.  Muslimani  se  na  Bajram  okupaju,  obuku  najbolja  odijela,  posjećuju  mezarja,  obilaze

rodbinu, prijatelje, komšije, dijele sadaku.

 

Dan šehida – drugi dan Bajrama – subota, 16. juni 2018.

Odlukom  Rijaseta  Islamske  zajednice  drugi  dan  ramazanskog  bajrama  proglašen  je  Danom  šehida.  To  je dan

sjećanja na sve one koji su svoje živote dali braneći svoju porodicu, čast, domovinu i vjeru. Na Dan šehida se obiđu

šehidska mezarja, posjete šehidske porodice, prouči hatma za sve šehide i podsjeti se na njihovu uzvišenu žrtvu.

Ajvatovica – nedjelja, 01. juli 2018.

To je tradicionalno dovište bosanskih muslimana u drevnom gradu Pruscu, i mjesto gdje se u jednom danu okupi

najviše ljudi u Bosni i Hercegovini. Iako u sebi ima i vjerskih elemenata Ajvatovica nije samo vjerska manifestacija.

Ona  ima  za  cilj  okupiti  na  jednom  mjestu  veliki  broj  muslimana  i  osnažiti  ih  za  budućnost.  Stoljećima  su  se

muslimani okupljali na mjestu gdje je, prema kazivanjima, Ajvaz-dedina dova upućena Uzvišenom Bogu

raspolutila stijenu i tako Prusac dobio toliko potrebnu vodu. Od 1949. godine, kada su krvavo spriječili održavanje

Ajvatovice, komunistički režim je bio zabranio ovu manifestaciju. To je trajalo sve do 1990. godine, a od tada je

Ajvatovica vjerskokulturna manifestacija čiji se sadržaji prezentiraju nekoliko dana u Bugojnu, Travniku, Donjem

Vakufi i Pruscu.

 

Džuma na musalli u Kamengradu – petak, 06. juli 2018.

Prema  predanjima  ovdje je  klanjana  prva  džuma-namaz  prilikom  turskog  osvajanja  Bosanske  Krajine.  Sami

lokalitet se naziva musallom, dakle mjestom gdje se obavlja namaz. Ovdje je sačuvan i mihrab i to je jedno od

rijetkih mjesta u Bosni gdje mihrab stoji na otvorenom. Tradicionalno se na džuma-namazu u Kamengradu okupi

veliki broj muslimana.

 

Dan Srebrenice – srijeda, 11. juli 2018.

Dan sjećanja na šehide Srebrenice stradale u masovnom genocidu 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih

naroda. Na ovaj dan u svim džematima uče se hatme, jasini i dove, a u Potočarima se organizira poseban vjerski

program i dženaza-namaz za ekshumirane žrtve genocida u Srebrenici.

Karići – subota, 28. i nedjelja, 29. juli 2018.

Dovište u Karićima kod Vareša jedno je od posjećivanijih u Bosni i Hercegovini.

Cijela manifestacija se održava u i oko drvene džamije stare nekoliko stoljeća. Džamija nakon velikog pomijeranja

stanovništva  nema  više  svoga  džemata  i  jedino  je  održavaju  ovakva  okupljanja.  Osim  predavanja,  vazova  i

mevluda ovdje se nakon jacije-namaza u subotu, posljednje sedmice mjeseca augusta, organizira tradicionalni

derviški zikr koji traje do sabaha sljedećeg dana. U toku agresije džamija je potpuno uništena i spaljena, te se

pristupilo njenoj rekonstrukciji. Prva dova nakon agresije je organizirana 1999. godine.

Solun/Olovo – Šehitska dova, ponedjeljak, 20. august 2018.

Ova  dova  se  tradicionalno  održava  u  haremu  džamije  u  Solunu  kod  Olova  u  kojem  je  ukopano  140  šehida.

Učenjem dove nastavlja se tradicija poštivanja šehida i sjećanja na njihovu nesebičnu žrtvu. Osim ovoga dovišta

u Olovu postoji još sedamnaest drugih, ali je šehitska dova u Solunu najznačajnija i centralno je dovište olovskog

kraja.

Dan Arefata, ponedjeljak, 20. august 2018.

Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu’l-arefe (Dan Arefata). Arefat

je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni

je dio obreda hadža, te se svi hadžije 09. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu. Na Brdu

Milosti (Džebelu’r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i

Hazreti Havva. Muhamed, Allah mu podario spas i mir, je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao upravo

na Arefatu. Ta tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna a održava se na nekoliko velikih svjetskih

jezika. Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan.

Kurban-bajram – utorak, 21. august 2018.

Kurban ili Hadži bajram – veliki su mubarek dani, dani velikog Božijeg dobra.

Njihovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega,

i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; i dani hadža – dan boravka nekoliko miliona

muslimana u Časnim mjestima Mekki i Medini. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome Hramu kako

bi obavili peti stub islama -hadž- koji im Uzvišeni Bog propisuje, i koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne

materijalne uslove za to. Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se

milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega.

Kurban bajram traje 4 dana.

 

Kraljeva Sutjeska – petak, 24. august 2018.

Posljednjeg petka u mjesecu augustu organizira se tradicionalni mevlud u Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja. Džamiju

u Kraljevoj Sutjesci sagradio je, prema kazivanjima, sam Mehmed II Osvajač 1463. godine, neposredno nakon

osvojenja utvrđenog grada Bobovca. S obzirom da se mevlud organizira petkom osim uobičajenih sadržaja klanja

se džuma- namaz i održi hutba u kojoj se vjernicima skrene pažnja na obavezu čuvanja tradicije i sjećanja.

Nova hidžretska godina, utorak, 11. septembar 2018.

Nova godina muslimanskoga kalendara nastupa 1. muharrema, što je ove godine 11. septembra. Muslimanski

kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara.

Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, neka je Allah s njim zadovoljan, a za početak

računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhameda, neka je mir i spas Božiji na njega, iz Mekke u Medinu.

Hidžra se dogodila 622. godine po Isau, neka je spas i mir Božiji na njega.

Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Medina, ili

Jesrib kako se tada zvala, ponudila mu je utočište i Poslanik je, neka je mir i spas Božiji na njega, napustio noću

svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao živjeti do svoje smrti.

 

Dan Ašure – Jevmu Ašura, četvrtak, 20. septembar 2018.

Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Danom Ašure. Prema predanjima u ovom je danu nakon potopa pristala

lađa Božijeg poslanika Nuha, neka je mir i spas Božiji na njega. Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda, neka

je mir i spas Božiji na njega, je da se posti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca. Na ovaj dan se spravlja

i posebno jelo ašura (na arapskom deset). Spravlja se tako da se stavi više vrsta voća i povrća i tako napravi smjesa

kao znak sjećanja na Nuha, neka je spas i mir Božiji na njega, koji je, po predanjima, u svoju lađu ukrcao po par

od svega živoga.

Dan Udruženja ilmijje, petak, 28. septembar 2018.

Ovaj se dan obilježava kao dan Udruženja ilmijje, strukovnog udruženja koje okuplja imame, hatibe, muallime i

druge članove udruženja. Na ovaj dan je 1912. godine održana Konstituirajuća Skupština Udruženja ilmije. Cilj

osnivanja bio je okupiti u jedno udruženje svu ulemu i doprinijeti jačanju i razvijanju vjerskoga života, pomaganju

potrebnih, izdavanju knjiga i časopisa i dr. Prvi predsjednik Glavnog odbora Udruženja ilmije bio je Mehmed

Džemaludin ef. Čaušević koji će kasnije postati reisu-l-ulema Islamske zajednice. Dan udruženja ilmije obilježava

se različitim sadržajima prigodnim za tu priliku.

Mevlud – rođenje Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, utorak, 20. novembar 2018.

Posljednji Božiji poslanik Muhamed, neka je spas i mir Božiji na njega, rođen je u ponedjeljak, 12. rebiu’l-evvela,

trećeg mjeseca muslimanskog kalendara, 571. godine po Isau, mir i spas Božiji na njega. Muslimani dan rođenja

Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, obilježavaju učenjem mevluda. Sam termin mevlud označava

rođenje, ali je vremenom njegovo značenje znatno prošireno, te se svaka vjerska manifestacija na kojoj se okupi

veliki broj muslimana naziva mevludom. Osim mevluda na kojima se okupi veliki broj vjernika organiziraju se i

porodični mevludi u različitim dobima godine, a ne samo 12. rebiu’l-evvela. Samo rođenje Božijeg Poslanika bilo

je  inspiracija  pjesnicima  da  napišu  spjevove –  mevlude  u  kojima  kroz  stih  opisuju  vrijeme  u  kojem  se  rodio

Muhammed, a.s., njegovu majku Aminu i dr. Takve spjevove napisali su Šemsudin Sarajlić, Hafiz Salih Gašević,

Hafiz Ibrahim Zenunović, dr. Safvet-beg Bašagić, Rešad Kadić, Ešref Kovačević i drugi.