13. februar 2015./23. rebiu-l-ahir 1436. h.g.-Hutba – O ekstremizmu

13. februar 2015./23. rebiu-l-ahir 1436. h.g.
Hutba – O ekstremizmu
Hvala Allahu Gospodaru svijetova i neka je salavat i selam na Allahova Poslanika Muhammeda a.s., njegovu porodicu, ashabe i sve vjernike.
Poštovani džema’ate, draga braćo i sestre!
U ovo doba izraženog ekstremizma, veoma je važno da se podsjetimo da je Islam vjera srednjeg puta i da odbija sve vrste ekstremizma. Allah, dž.š., kaže u Kur’anu:
“I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da poslanik bude protiv vas svjedok. I Mi smo promijenili Kiblu prema kojoj si se prije okretao samo zato da bismo ukazali na one koji će slijediti Poslanika i na one koji će se stopama svojim vratiti* – nekima je to bilo doista teško, ali ne i onima kojima je Allah ukazao na Pravi put. Allah neće dopustiti da propadnu molitve vaše. – A Allah je prema ljudima zaista vrlo blag i milostiv.” (El-Bekare, 143)
Napuštajući srednji put, ljudi uglavnom idu u ekstremizam. Na jednoj strani je ekstremizam ateizma, bez vjere i duhovnosti, a na drugoj strani je vjerski ekstremizam. Neki muslimani, također nisu imuni na ovu vrstu ekstremizma. Međutim, s obzirom da je Islam posljednja poruka ljudskom rodu od Gospodara, Islam posjeduje ugrađen mehanizam suočavanja sa ekstremizmom. On također vrlo jasno definiše ovu neželjenu tendenciju kako bi je muslimani mogli raspoznati i držati se podalje od nje.
Božiji poslanik Muhammed, a.s., nas je upozorio na tri vrste vjerskog ekstremizma:
1) Guluvv (pretjerivanje u vjeri),
2) Tenettu’ (sitničarenje, cjepidlačenje u vjeri),
3) Tešdid ili tešeddud (grubost).

1. Prva vrsta je guluvv i ona se odnosi na osobu koja toliko pretjeruje u praktikovanju vjere da često prelazi granice koje su postavljene Kur’anom i Sunnetom.
Božiji poslanik muhammed,, a.s., je rekao:
“Čuvajte se pretjerivanja u vjeri. Narodi prije vas su uništeni kao rezultat njihovog pretjerivanja.” (Ahmed)
Primjer ovoga možemo vidjeti za vrijeme Hadždža, kada neki ljudi uzimaju veliko kamenje koje se baca na džemretima, iako su dovoljni i mali kamenčići, kako je i objašnjeno u Sunnetu.

2. Druga vrsta ekstremizma o kojoj nas je Poslanik, a.s., upozorio jeste tenettu’ (sitničarenje u vjeri). Poslanik, a.s., je rekao:
“Uništeni su oni koji su sitničarili.” (to je ponovio tri puta) (Muslim).
Imam Nevevi, r.a., je rekao: “Ovo se odnosi na one koji prelaze granicu u svojim govorima kao i u svojim djelima.”

3. Treći ekstremizam je tešdid ili tešeddud (grubost). Božiji poslanik Muhammed, a.s., je rekao: “Ova vjera zaista lahka. Niko neće biti tvrd i grub u ovoj vjeri, a da ga ona neće savladati.” (Nesa’i)

Braćo i sestre, upamtimo da grubost pogađa ljude i oni bivaju vremenom iscrpljeni sa tim. Zato je prisutna praksa da oni koji postanu previše grubi u vjeri, da je ustvari ostavljaju potpuno nakon izvjesnog vremena, jer takva grubost nije prirođena Islamu.

Potrebno je objasniti i šta nije vjerski ekstremizam. Klanjanje pet dnevnih namaza, post u mjesecu Ramazanu, čovjek koji pusti lijepu bradu slijedeći time Sunnet, ili žena koja nosi hidžab i koja se pokorava Allahovoj, dž.š., naredbi, ništa od gore navedenog ne spada u ekstremizam. Ovo su osnovna učenja Islama i u skladu su sa Kur’anom i Sunnetom.

Najlakši način je da se objasni ekstremizam je ako se kaže da je ekstremizam sve što se udaljava od Sunneta Božijeg Poslanika, a.s. To se najbolje vidi iz primjera Božijeg poslanika, Muhammeda, a.s., kada mu je rečeno da imaju trojica ljudi od kojih je jadan rekao da će klanjati čitavo vrijeme bez prekida, drugi je rekao da će postiti čitavo vrijeme, do kraja života a treći se zarekao da se neće nikada ženiti jer želi da se potpuno posveti ibadetu. Božiji poslanik, a.s., ih je ukorio i objasnio im kako on radi, rekavši da on klanja ali i da se odmara, da on posti ali i da mrsi, i da je ženidba obavezni dio njegovog Sunneta. Zatim je dodao: “Onaj koji ne slijedi moj Sunnet, meni i ne pripada.”
Drugim riječima, odstupanje od Sunneta vodi pravo u ekstremizam i odvraća od zajednice vjernika. Zato vidimo da ekstremisti uglavnom traže da se odvoje od zajednice.
Kada pogledamo neke današnje ekstremiste, ljude koji sebe prozivaju “Islamskom državom”, primijetićemo da su oni potpuno van Sunneta o da ga ustvari skrnave, jer ubijanje zarobljenika nije Poslanikov, a.s., Sunnet, smaknuća žena i djece nije Poslanikov, a.s., Sunnet, međusobno ubijanje muslimana nije Sunnet, nasumično bombardovanje civila nije Sunnet, itd.
Svi današnji ugledni muslimanski učenjaci, uključujući i našeg Reisu-l-Ulemu mr. Husein ef. Kavazovića, su proglasili ove ljude ekstremistima.
Braćo i sestre, mi se moramo čuvati podalje od svake vrste ekstremizma. Sasvim je normalno da se u ovom vremenu pokaže zabrinutost za ukupno stanje Ummeta i da se ponudi pomoć. Međutim, najbolja vrsta pomoći je ako sami sebi pomognemo. Pomoći se može sa radom za džamiju, radom u zajednici, hranjenjem gladnih, obezbjeđivanjem potreba onih kojima je najpreče, podučavanjem onih kojima treba znanje, izgradnjo džamija, škola, raznovrsnim činjenjem dobra.
Može se, također, pomoći našim ljudima koji žive u Bosni i Hercegovini. Djeca povratnika u Srebrenicu i mnogo drugih mjesta nemaju dovoljno školskih udžebenika, mnoge familije nemaju dovoljno ogrijeva za zimu.
Otvorimo oči, braćo i sestre, i nemojmo padati na ekstremističku propaganda jer time činimo štetu sebi, široj zajednici I skrnavimo našu vjeru otstupajući od Sunneta Božijeg poslanika, Muhammeda, a.s.

Neka nas Allah, dž.š., sačuva od svih vrsta ekstremizama i neka nas uputi da budemo korisni pripadnici naših džemata/zajednica.
Amin!